
Aiseā e salamo ai?
Aiseā ua tupu ai nei?
Ua mama’i o tatou atunuu, ma e lē o le fa’ama’i tau tamaoaiga po’o faiga fa’apolokiki, ae o le fa’aleagaga! Ua fa’ateleina agasala e pei o se vaitafe o le palapala ua osofa’ia ai tulimanu uma o le sosaiete. O le fa’aleagaina o le loto, ifo i tupua, fa’amasinoga lē tonu, amioga lē mamā, ma le lē ano i le paia o le Atua ua fa’aleagaina ai le laueleele. O le toto o ē lē sala e alalaga mai le eleele, ma o le fa’api’opi’o ua fa’aeaina o se alualu i luma. E pei lava ona aoa’ia e le perofeta o Elia Isaraelu ona o le se ese mai ala o le Ali’i:
“Tou te fe’ese’esea’i se’ia afea? Afai o le ALI’I o le Atua, ia mulimuli atu ‘iā te ia; ‘ae afai o Paala, ia mulimuli atu ‘iā te ia.” (1 Tupu 18:21)
O le agaga lava lea e tasi o le pepelo na faatauasoina ai Isaraelu i aso ua mavae, o loo iai pea i le nuu o le Atua i aso nei. Ua tatou fevaevaea’i i le va o le Atua ma mea faafiafia o le lalolagi, le upumoni ma pepelo, ma le malamalama ma le pouliuli. Ua oo i le taimi e filifili ai!
O aso mamalu ma le faanatinati e ifo ai atunuu i luma o le Atua ma le salamo loloto, ma tagi atu mo le alofa mutimutivale ona o agasala ua pisipisia ai o tatou laueleele.
11 Setema - 1 Oketopa, 2026 - 21 Aso o le Faapaiaga
I lenei taimi atofaina, o loo matou valaau atu i atunuu uma ina ia ifo i luma o le Atua Silisili Ese i le salamo loloto, ma tagi atu mo le alofa mutimutivale ona o agasala ua pisipisia ai le ekalesia ma o tatou atunuu.
“Ia outou toe fo’i mai iā te a’u ma o outou loto atoa, ma le anapogi, ma le tagi, ma le fa’anoanoa. Ia outou saeia o outou loto, ‘ae lē o ‘outou ‘ofu, ma ia ‘outou toe fo’i atu i le ALI’I lo ‘outou Atua.” (Ioelu 2:12–13)
Ia avea ma Meafaigaluega a le Atua
Ia avea oe ma meafaigaluega a le Atua e fesoasoani e faʻasaʻoloto le toe faʻafouina faʻale-Tusi Paia sili ona tele i le talafaasolopito. Saunia lou loto mo nei aso o le faʻapaʻiaina, pe a tootuli tulivae uma ma taʻutaʻu atu laulaufaiva uma o Iesu o le Aliʻi!
Pe o le a ta’ua ea oe, lou aiga, ekalesia, nu’u, ma le atunu’u o ni ē ua fa’amaulaloina i latou lava i luma o le Atua—ma o le mafua’aga lea, ua fa’aeaina ai i latou e Ia? Matou te talitonu o le a fa’ai’uina lenei mea i le amataga o le galuega sili a le Atua i le talafa’asolopito. Pe o le a avea oe ma se vaega o lea galuega?
Ua Amata le Alaga i le Fatafaitaulaga
Ua manino le Afioga a le Alii: e tatau ona amata le salamo i le faiva o ositaulaga!
“Ia tagi ositaulaga, o auauna a le Alii, i le va o le faapaologa ma le fata faitaulaga, ma ia latou faapea atu, ‘Le Alii e, ia e alofa i lou nuu!’” (Ioelu 2:17)
Faife’au, ma ta’ita’i fa’aleagaga o nu’u: o fea le mata’u i le Ali’i? Ua avea le pulelaa ma tulaga, ma le fatafaitaulaga, o se tulaga mo fa’afiafiaga. Lauga gaogao, a’oa’oga fa’alelotu ua fa’aleagaina e le mana’o i tupe, perofeta pepelo o lo’o fafagaina mea taufa’asesē! E mana’omia e le Ali’i le paia, ae e to’atele ua fesuia’i le upu moni mo le faigofie, le satauro mo le fa’afiafiaga, le usiusita’i mo le ta’uta’ua. O le a le umi o le a fa’aauau ai pea lenei mea?
O Agasala a Atunuu o loʻo Alalaga Atu i le Lagi
Atunuu e, ia outou vaavaai i a outou agasala i luma o le Alii:
• Ifo i tupua – pe ala i tupua vaaia pe o le manaʻo i le pule, tupe, ma tuʻinanauga o lenei lalolagi.
(Iakopo 4:4; 1 Ioane 2:15; Esoto 20:3–5; Kolose 3:5; Roma 1:21, 25)
• Faiga pi’opi’o – e lē gata i maota ma malo ae fa’apea fo’i i loto o tagata, i pepelo i aso uma, ma le leai o se fa’amaoni.
(2 Timoteo 3:1–5; 2 Timoteo 4:3–4; Mika 7:3; Isaia 1:23; Ieremia 6:13)
• O le faamaligiina o le toto o ē lē sala – pe ala i le sauā pe fasiotia foʻi o pepe e leʻi fananau mai. E faafofoga le Atua i le tagi a ē lē sala! (Kenese 4:10; Faataoto 6:16–17; Esekielu 9:9)
• Amioga lē mamā tau feusuaʻiga – ua avea ma mea masani ma faʻalauiloaina e oʻo lava i tamaiti, ma ua taitai atu ai atunuu i le amioleaga.
( Levitiko 18:22–25; Roma 1:26–27; 1 Korinito 6:18 )
• Liliuese Mai le Lotu – o le toatele o ē na folafolaina Keriso ua latou faafitia nei o Ia. Ua maalili lo latou alofa, ma ua avea i latou ma ē alolofa ia i latou lava, alolofa i mea o le lalolagi, teena le talalelei moni, ma le savali ma le mana o le Koluse. Ua avea nei i latou ma tagata liliuese, mulilua, ma fili o le Atua.
(Mataio 24:10–12; 2 Timoteo 3:1–5; 2 Timoteo 4:3–4; Filipi 2:21; Roma 16:18; Iakopo 3:16)
O loʻo faʻasaʻolotoina e le Atua se faʻagaioiga o le Salamo!
O loo i ai pea le fa’amoemoe!
“O ai se na te iloa pe liliu mai o Ia ma salamō, ma tu’uina atu se fa’amanuiaga pe a mavae atu o Ia?” (Ioelu 2:14)
E alofa mutimutivale le Ali‘i ma e telegese lona to‘asā—ae o le taimi lenei e salamo ai!
O le Aso o le Togiola o le aso lea e ulufale atu ai le faitaulaga sili i le Mea e Sili ona Paia e fautua mo agasala a le nuu. O se aso o le tagi, tagiauē, ma le lotomaulalo i luma o le Atua Silisili Ese. Ae muamua, sa tatau ona ia salamo mo ana lava agasala. O i tatou, i le taimi nei o ni faitaulaga, e le mafai ona tatou fautua ma salamo mo agasala a le ekalesia ma le atunuu se’i vagana ua tatou salamo muamua lava mo agasala uma! (Faaaliga 5:10)
Ona filifili lea o le Atua e faamagalo ma faamanuia pe faamasino. Ae o lea ua tuuina mai e Iesu le faamasinoga uma e le Tama, ma ua avea nei ma Faamasino o atunuu—o le a ia faia le faaiuga mo atunuu taitasi: e faamagalo ma faamanuia i se toe faaolaolaga tele, pe faamasino i se luluga tele lea o le a iu ai ina oo atu i le salamo ma le toe faaolaolaga i lena atunuu. E mafai ona tatou usiusitai ma le loto i ai i le afioga, salamo nei, taofi pe faaitiitia le luluga, ma ulufale atu i le toe faaolaolaga.
E Amata Pea le Toe Fa'afouina i le Salamo Moni
O lenei, o loo valaau le Atua i le ekalesia i atunuu uma i le salamo moni! O loo tuuina mai e le Alii i o tatou atunuu se taimi faapitoa o le faapaiaina—o se taimi e filifili ai mo lo tatou lumanai.
O Le Valaau i Atunuu
Pe o le a ifo ea atunuu i luma o le Alii i le salamo faamaoni?
Pe o le a alalaga ea ositaulaga i le va o le faapaologa ma le fata faitaulaga?
Pe o le a liliu ese ea tagata mai o latou ala leaga ma saili atu i le Atua ma le faamaoni?
Faalogo mai ia outou nuu ese, i le valaau a le Alii:
“Ia outou faapaiaina se anapogi; ia outou tala’iina se faapotopotoga paia; ia outou faapotopotoina le nuu; ia outou faapaiaina le faapotopotoga.” (Ioelu 2:15–16)
Ua oo i le taimi e saeia ai o tatou loto—mo loimata, salamo, ma toe foʻi atu i lo tatou uluaʻi alofa! Salamo, atunuu o le lalolagi, a o leʻi tuai tele!
Taimi Fa'atulagaina – Setema 11 - Oketopa 1: 21 Aso o le Fa'apaiaga
• O se la'asaga tāua fa'asolopito mo atunu'u.
• I le lalolagi atoa, o le a autasi ositaulaga, ekalesia, fa'alapotopotoga, aufono, auaunaga, ma tagata talitonu i le salamo ma le tatalo.
• I taimi atofaina, e faitau miliona o le a alalaga atu i le Atua, ma ta'uta'u atu agasala a le au ositaulaga, le ekalesia, le nu'u o le Atua, ma atunu'u.
Mai malae taʻalo i auala, mai pulelaa i fale ma aʻoga, o le a tulaʻi mai le salamo. O le tapuaʻiga, tagi, ma le tatalo o le a faatumulia ai atunuu mo aso e 21.
E lē o se mea e tupu fa’atasi lenei—o le a mamana ma suia ai. I le suafa o Iesu, o ala o faasalalauga uma—TV, leitio, nusipepa, ma fa’asalalauga fa’aagafesootai—o le a folafola atu i le lalolagi: Ua ifo atu atunu’u i luma o le Tupu o tupu.
O le a faʻaosofia ai le toe faʻafouina sili ona tele i le talafaasolopito—o se fafaguina e faʻailoga ai augatupulaga ma luluina ai atunuu uma.
“Auā o le suafa o Iesu e tootuli ai tulivae uma lava, o e o i le lagi, ma e o i le lalolagi, ma e o i lalo o le lalolagi; ma e taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Aliʻi.” (Filipi 2:10–11)
Agasala a le Taitaiga
O taitai faaleagaga, ua valaauina e taiala le nuu, e masani ona toilalo i lo latou valaauga paia.
• Faamaualuga ma le Matapeapea: “Oi talofa i leoleo mamoe o ē fafaga i latou lava!” (Esekielu 34:2) E toatele e sailia le viiga faaletagata lava ia ma le tamaoaiga, ma faatamala i le lafu mamoe.
• Aʻoaʻoga Sese: “Latou te aʻoaʻoina poloaʻiga a tagata.” (Mataio 15:9) E faʻapiʻopiʻoina le upu moni e faʻafiafia ai le motu o tagata.
• Pepelo: “Ua latou faamamā le pito i tua o le ipu, a o totonu ua tumu i le faoa.” (Mataio 23:25) Ola i le paia e foliga mai ae natia le agasala.
• O leoleo mamoe i latou e leai so latou mafaufau; ua latou liliu uma i o latou lava ala, e taitasi ma lona lava manuia, e toatasi lava.
(Isaia 56:11)
Ua tauaso i latou ma ua le toe malamalama i le finagalo o le Atua po o le afioga a le Atua. O le tele o mea latou te faia ma tautala i ai e mo lo latou lava manuia ma luma o tagata.
Agasala a le Ekalesia
Ua se ese le ekalesia, o le tino o Keriso, mai lana misiona paia.
• Fevaevaeaiga ma Finauga: “Afai o i ai le mataua ma le misa ia te outou, e le o ni tagata faaletino ea outou?” (1 Korinito 3:3) Ua vaeluaina lotu ona o le faamaualuga ma le pule.
• Faalelalolagi: “Aua tou te alolofa i le lalolagi, po o se mea o i le lalolagi.” (1 Ioane 2:15) Ae o le toatele ua usiusitai i tulaga faalelalolagi.
• Leai o le Alofa: “O le a maalili le alofa o le toatele.” (Mataio 24:12) Ua suia i le le ano ma le faamasinotonu.
• Ifo i Tupua i Ona Po Nei: “Ua latou fesuiai le mamalu o le Atua mo tupua.” (Roma 1:23) O le tapuai i mea faaletino ma tagata lauiloa.
• Amioga le mama: “Sosola ese ia outou mai le faitaaga!” (1 Korinito 6:18) Ae o agasala faitaaga ma le amioleaga o loo tumau pea i tagata talitonu.
• Le usiusitai: “Ua latou se ese mai le faatuatua.” (1 Timoteo 6:10) O le lafoaia o le afioga a le Atua ma poloaiga mo le faigofie.
Agasala a Atunuu
I le avea ai ma atunuu, ua tatou atagia mai ai le manaʻoga faanatinati mo le salamo faʻatasi.
• Faiga Lē Tonu Lautele: “Oi talofa ia i latou o ē faia tulafono amioletonu.” (Isaia 10:1) Ua faʻateleina le lē tutusa ma le sauāina.
• Faiga Sauā ma le Piʻopiʻo: “Ua tumu le nuʻu i le toto.” (Esekielu 9:9) Ua tele solitulafono ma faiga faʻatosina.
• Teena o le Atua: “Ua latou fai atu i perofeta, ‘Aua le vavalo!’” (Amosa 2:12). Faʻafilemuina le upu moni ae lagolago le faʻalelalolagi.
O Le Valaau i le Salamo
“O lenei, ia salamo ia outou, tou te ola ai!” (Esekielu 18:32)
Mai Oketopa 1–21: 21 Aso o le Faapaiaga, o le a tatou alalaga faatasi mo le faamagaloga ma le toefuataiga:
• Faitaulaga: Ia latou faamaulaloina i latou lava ma saili le paia (1 Peteru 5:6).
• Ekalesia: Ia latou salamo ma autasi i le alofa ma le faamoemoega (Ioane 17:21).
• Nuu o le Atua: Ia latou toe foi atu i lo latou uluai alofa (Faaaliga 2:4).
• Atunuu: Ia latou salamo ma faailoa atu Iesu o le Alii (Filipi 2:10–11).
Faavae mo le Salamo
O loo foaʻiina mai e le Atua ia i tatou le taimi o le alofa mutimutivale. E lē fiafia o Ia i le oti o se tasi, ae finagalo ia salamo tagata uma lava (2 Peteru 3:9).
O lenei valaau faaleatunuu ma faavaomalo e lē o se gaoioiga a tagata, ae o se tali atu i le alaga paia mo le ekalesia ma atunuu ina ia liliu atoatoa atu i le Alii.
Talafaasolopito o le Talaʻiina o le Salamo
O le salamo o le faitotoʻa lea i le toe faʻaleleia ma le mafutaga ma le Atua. I le Tusi Paia atoa, o lenei valaʻau o loʻo faʻalogoina:
• Perofeta o le Feagaiga Tuai: Na valaʻauina Isaraelu e lafoaʻi tupua ma toe foʻi atu i le Aliʻi.
• Ioane le Papatiso: “Ia salamo, auā ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mataio 3:2)
• Iesu Keriso: “Talu mai i lea aso na amata ai ona talaʻi atu Iesu, ua faʻapea atu, ‘Ia salamo, auā ua latalata mai le malo o le lagi.’” (Mataio 4:17)
• Peteru i le Penetekoso: “Ia salamo, ma ia papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso mo le faʻamagaloina o a outou agasala.” (Galuega 2:38)
• Ekalesia e Fitu o Faaaliga: E toʻalima o Ekalesia e toʻafitu na valaʻauina e salamo (Efeso, Perekamo, Tuatira, Sarataisa, Laotikaia).
O le valaau i le salamo o loo atagia mai i perofeta e ala ia Ioane, Iesu, le au aposetolo, ma e oo lava i ekalesia o loo i le Faaaliga.
UA TAIMI E SALAMO AI!
Lesitala e maua uma mea e leai se totogi ma le Taiala 21-Aso ia avea oe ma se vaega o lenei gaioiga!
Fa'aopoopoga o le Mau (ESV)
Ioelu 2:12–13 “A o lenei lava, ua fetalai mai ai le Alii, ia outou toe foi mai ia te a’u ma o outou loto atoa, ma le anapogi, ma le tagi, ma le faanoanoa; ia outou saeia o outou loto, a e le o o outou ofu.” Ia toe foi mai i le Alii lo outou Atua, auā o ia e alofa fua ma alofa mutimutivale, e telegese lona toasa, ma e tele lona alofa; e salamō foi o ia i malaia. 1 Tupu 18:21 Ona faalatalata atu lea o Elia i le nuu uma, ua faapea atu, “Tou te faaletonu seia afea i le va o manatu e lua? Afai o le Alii o le Atua, ia mulimuli atu ia te ia; a e afai o Paala, ia mulimuli atu ia te ia.” A e lei tali atu le nuu ia te ia i se upu. Ioelu 2:17 Ia fetagisi faitaulaga, o auauna a le Alii, i le va o le faapaologa ma le fata faitaulaga, ma faapea atu, “Ia e alofa i lou nuu, le Alii e, aua foi e te faia lou tofi ma mea e faalumaina ai, ma upu faatauvaa i nuu ese; se a le mea latou te fai mai ai i nuu ese, ‘O fea o i ai lo latou Atua?’” Iakopo 4:4 O outou tagata mulilulua e! Tou te le iloa ea o le faauo ma le lalolagi o le feitagai lea ma le Atua? O lenei, o lē fia fai ma uō a le lalolagi, ua fai o ia ma fili o le Atua. 1 Ioane 2:15 Aua le alofa i le lalolagi po o mea o i ai i le lalolagi. Afai e alofa se tasi i le lalolagi, e leai sona alofa i le Tamā. Esoto 20:3–5 “Aua ne’i i ai ni ou atua ese i o’u luma. Aua ne’i e fai mo oe se tupua ua tā, po o se faatusa o se mea o i le lagi i luga, po o i le lalolagi i lalo, po o i le vai o i lalo o le eleele. Aua ne’i e ifo i ai, aua foi e te auauna i ai; aua o a’u o le Alii lou Atua, o le Atua fuā, o le taui atu i fanau le amioletonu a mātua e oo i le tupulaga e tolu ma le fa o e ‘ino’ino mai ia te a’u.” Kolose 3:5 O lenei, ia outou fasiotia mea faalelalolagi o ia te outou, o le faitaaga, o le leaga, o le tu’inanau, o le manao leaga, ma le matapeapea, o le ifo i tupua lava lea. Roma 1:21, 25 Auā e ui lava ina latou iloa le Atua, ae latou te leʻi vivii atu ia te ia o le Atua, ma faafetai atu ia te ia, a ua le aoga o latou mafaufauga, ma ua faapouliuligia o latou loto valea… auā ua latou fesuiaʻi le upu moni e uiga i le Atua ma le pepelo, ma ua ifo ma auauna i le mea na faia, a ua le ifo i le na faia, o ia lea ua viia e faavavau! Amene. 2 Timoteo 3:1–5 A ia iloa lenei mea, o aso e gata ai e oo mai ai aso faigata. Auā e avea tagata ma ē alolofa ia i latou lava, o ē mananaʻo i tupe, o ē faamaualuluga, o ē faasausili, o ē upu leaga, o ē le faalogo i mātua, o ē le faafetai, o ē le paia, o ē le alofa, o ē le fiafia, o ē taufaaleaga, o ē le pulea o latou lava loto, o ē sauā, o ē le fiafia i le lelei, o ē faalata, o ē soona fai, o ē faafefeteina i le faamaualuga, o ē mananao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua; o ē ua foliga mai o ē amio Atua, a o ē faafitia lona mana. Ia aloese mai tagata faapena. 2 Timoteo 4:3–4 Auā o le a oo mai le taimi e le mafai ai e tagata ona onosaia le aʻoaʻoga moni, a o ē ua gugutu o latou taliga, latou te faapotopotoina mo i latou lava aʻoaʻo e tusa ai ma o latou lava manaʻo, ma latou liliu ese mai le faalogologo i le upu moni, ma feoaʻi solo i tala fatu. Mika 7:3 O latou lima e fai le mea leaga, e fai ai le mea lelei; o le alii ma le faamasino e fai mai se taui, o le alii sili foi e tautala i le mana’o leaga o lona loto; o lea latou te lalaga faatasi ai. Isaia 1:23 O ou alii sili e fouvale ma o latou soa ma gaoi. E fiafia tagata uma i taui ma saili i mea alofa. Latou te le aumaia le faamasinoga tonu i e ua leai ni matua, e le oo atu foi ia i latou le mataupu a le fafine ua oti lana tane. Ieremia 6:13 “Auā o tagata faatauvaa e oo atu i e sili, e matapeapea tagata uma i le fia maua o mea; e mai le perofeta e oo atu i le faitaulaga, e pepelo tagata uma.” Kenese 4:10 Ona fetalai mai lea o le Alii, “Se a ea le mea ua e faia? O le leo o le toto o lou uso o loo alaga mai ia te au mai le eleele.” Faataoto 6:16–17 E ono mea e inosia e le Alii, e fitu e inosia e ia: o mata faamaualuga, o le laulaufaiva pepelo, ma lima e faamaligiina le toto o le tagata le sala. Esekielu 9:9 Ona fetalai mai lea o ia ia te a’u, “Ua matuā tele lava le agasala a le aiga o Isaraelu ma Iuta. Ua tumu le laueleele i le toto, ua tumu foi le aai i le amioletonu. Auā ua latou fai mai, Ua lafoai e le Alii le laueleele, a e le silasila mai le Alii.’” Levitiko 18:22–25 Aua e te momoe ma se tane e pei ona e momoe ma se fafine; o le mea inosia lea. Aua foi e te momoe ma se manu, ma e leaga ai oe i ai; aua foi e te avatu se fafine i se manu e momoe ma ia; o le mea leaga lava lea. Aua tou te faaleagaina outou i se tasi o ia mea; auā o mea uma ia ua leaga ai nuu ou te tulia i o outou luma, ua leaga ai foi le laueleele, o le mea lea ua ou faasalaina ai lana amioletonu, ua luai foi e le laueleele i e nonofo ai. Roma 1:26–27 O le mea lea ua tuuina atu ai i latou e le Atua i tuinanau leaga. Auā ua fesuiai e o latou fafine feusua’iga faalenatura mo e e le tusa ma le natura; ua faapea foi ona lafoai e tane feusua’iga faalenatura ma fafine, ma ua mu i le manao le tasi i le tasi, ua faia e tane amioga matagā ma tane, ma ua maua ai ia te i latou lava le taui e tatau ai mo a latou agasala. 1 Korinito 6:18 Sosola ese mai le faitaaga. O isi agasala uma e faia e le tagata e le tino, e i fafo atu o le tino, a o le tagata faitaaga e agasala i lona lava tino. Mataio 24:10–12 Ona to’atele lea o le a pa’u’ū ese, ma fa’alata le tasi i le tasi, ma fe’ino’ino’i. E to’atele fo’i perofeta pepelo e tutu mai, ma fa’asesēina le to’atele. Auā o le a fa’ateleina le amioletonu, o le a ma’alili ai le alofa o le to’atele. Filipi 2:21 Auā latou te sailia uma a latou lava mea, ae le o mea a Iesu Keriso. Roma 16:18 Auā e le ‘au’auna tagata fa’apena i lo tatou Ali’i o Keriso, a o latou lava mana’o; ma latou fa’asesēina loto o ē ua leai se poto i a latou ‘upu fa’alelei ma fa’a’ole’ole. Iakopo 3:16 Auā o le mea e i ai le lotoleaga ma le fa’apito, e i ai le vevesi ma mea leaga uma. Ioelu 2:14 O ai se na te iloa pe liliu mai o ia ma salamō, ma tu’uina atu se fa’amanuiaga i ona tua, o le taulaga i mea’ai ma le taulaga i meainu mo le Ali’i lo ‘outou Atua? Levitiko 16:30 Auā o le aso nei e faia ai le togiola mo ‘outou e fa’amamāina ai ‘outou. E mamā ‘outou i luma o le Ali’i mai a ‘outou agasala uma. Ioelu 2:15–16 Ia ili le pū i Siona; ia faapaiaina se anapogi; ia tala’i se faapotopotoga paia; ia faapotopoto le nuu. Ia faapaiaina le faapotopotoga; ia faapotopoto toeaina; ia faapotopoto tamaiti, e oo lava i pepe fesusui. Ia tuua e le faatoafaiava lona potu, ma le faatoanofotane lona potumoe. Filipi 2:10–11 Ina ia tootuli tulivae uma i le suafa o Iesu, o e o i le lagi ma le lalolagi ma e o i lalo o le lalolagi, ma ia ta’uta’u atu e laulaufaiva uma o Iesu Keriso o le Alii, mo le viiga o le Atua le Tama. Esekielu 34:2 “Le atalii e o le tagata, ia e vavalo faasaga i leoleo mamoe o Isaraelu; ia e vavalo atu, ma ia e fai atu ia te i latou, o leoleo mamoe lava ia, O loo faapea ona fetalai mai o le Alii le Atua: Oi talofa ia te outou leoleo mamoe o Isaraelu o e ua fafagaina outou lava! E le tatau ea i leoleo mamoe ona fafagaina mamoe?” Mataio 15:9 “Ua latou tapuai fua mai ia te au, o loo a’oa’oina poloaiga a tagata.” Mataio 23:25 “Oi talofa ia te outou tusiupu ma faresaio, o outou tagata pepelo! Auā ua outou faamamā le itu i tua o le ipu ma le ipu, a o totonu ua tumu i le matapeapea ma le soona fai.” Isaia 56:10–11 O ona leoleo ua tauaso; E leai so latou poto uma; o taifau e lē tautala i latou uma; latou te lē mafai ona fe’e, ma moemiti, ma taoto, ma fiafia e momoe. E matuā fia’ai taifau; e lē lava lo latou mā’ona. A o leoleo mamoe i latou e leai so latou mafaufau; ua liliu uma i latou i o latou lava ala, e ta’itasi ma lana lava mea e maua, e ta’ito’atasi ma tagata uma. 1 Korinito 3:3 Auā o outou o tagata faaletino pea. Auā a o i ai le matau’a ma le misa ia te outou, e lē o tagata faaletino ea outou ma amio fa’aletagata? Roma 1:23 Ma ua outou fesuia’i le mamalu o le Atua e lē fa’avavau mo fa’atusa o le tagata e fa’aleagaina ma manu felelei ma manu vaefa ma mea fetolofi. 1 Timoteo 6:10 Auā o le mana’o i tupe o le pogai lea o mea leaga uma lava. O le mana’o tele lea ua sesē ai nisi i le fa’atuatua, ma ua tuia ai i latou lava i le tele o tigā. Isaia 10:1 Oi talofa i ē ua poloa’iina tulafono amioletonu, ma ē ua tusia pea le fa’asauā. Amosa 2:12 “A ua outou fa’ainu le uaina i le au Naseri, ma ua outou fai atu i le au perofeta, ua faapea atu, ‘Aua tou te vavalo.’” Esekielu 18:32 Auā ou te le fiafia i le oti o se tasi, ua fetalai mai ai le Alii o le Atua; o lea ia outou liliu mai, ma ia outou ola. 1 Peteru 5:6 O lenei, ia outou faamaulalo ia te outou i lalo o le aao malosi o le Atua, ina ia faamaualugaina outou e ia i ona po e tatau ai. Ioane 17:21 Ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tama o i totonu ia te au, o a’u foi o i totonu ia te oe, ina ia i ai foi i latou i totonu ia te i taua; ina ia talitonu le lalolagi ua e auina mai a’u. Faaaliga 2:4 A ua ou le fiafia ia te oe, ua e lafoaia le alofa sa ia te oe i le amataga. 2 Peteru 3:9 E le faatuai le Alii e faataunuu lana folafolaga e pei ona manatu ai isi o le faatuai, a e onosai ia te oe, e le finagalo ia fano se tasi, a ia salamo uma lava. Mataio 3:2 “Ia salamo, auā ua latalata mai le malo o le lagi.” Mataio 4:17 Talu mai lea aso na amata ai ona talaʻi atu Iesu, ua faapea atu, “Ia salamo outou; auā ua latalata mai le malo o le lagi.” Galuega 2:38 Ona fai atu lea o Peteru ia te i latou, “Ia salamo, ma ia taitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o a outou agasala; ona maua lea e outou o le mea foai fua o le Agaga Paia.”